Razne vrste ulaganja novca

Ovaj članak će vam pružiti neke odgovore na pitanja kao što su:

• Kako možemo razvrstati ulaganje novca?

• Kako možemo prepoznati pozadinu ulaganja?

• Kako se odlučiti za ispravnije, bolje ulaganje novca?

Ovde je članak Jean Louis-a u kojem se predstavljaju razne vrste ulaganja novca kao ulaganje u proizvodnju, trgovinu, usluge, pa onda nakon toga u dionice i obveznice, špekulacije kao što su strane valute i Forex i onda zlato i plemeniti metali kao i ulaganje u kriptovalute.

Ulaganje novca sa svrhom zarade

Ulaganja novca činimo svaki dan. Kupujemo odjeću, hranu, ulažemo u našu djecu, kupujemo stvari. Sve su to ulaganja, ali nisu sva ulaganja sa svrhom profita. Za profit se podrazumijeva da je novčani.

Kad na ovim web stranicama spominjemo ulaganja bavimo se tematikom koja se odnosi na zaradu iz ulaganja. Nepotrebno je spominjati razne izjave kako je ulaganje u znanje najbolje ulaganje ili druge slične poslovice ili narodne poslovice. To je nepovezano sa ovim čime se mi bavimo.

Ulaganje u znanje neće direktno dati nikakvu zaradu osim ako tu knjigu koju ste kupili ne preprodate po većoj cijeni.

Mi se bavimo ovde sa temom ulaganja novca sa svrhom dobivanja profita ili zarade.

Koje su to razne vrste ulaganja novca?

Po svom vlastitom razmišljanju i proučavanju raznih vrsta ulaganja novca sa ciljem dobivanja zarade, primijetio sam da možemo podijeliti ulaganja na nekoliko glavnih grupa. To su slijedeće grupe:

1. Ulaganje u proizvodnju.

2. Ulaganje u trgovinu.

3. Ulaganje u usluge.

4. Ulaganje u špekulacije.

5. Ulaganje u dugotrajne vrijednosti kao što su zlato, nekretnine i slično.

6. Ulaganje u dogovore kao što su kriptovalute.

Kontrola ili manjak kontrole?

Recimo da u svrhe zapažanja želimo podijeliti sva ulaganja novca koja se rade sa svrhom zarade u tih 6 osnovnih grupa. Onda možemo dalje u svakoj od tih grupa primijetiti da se svako od tih ulaganja može raditi i pasivno i aktivno ili djelomično aktivno.

Tako na primjer ulaganje putem dionica može da se odnosi na sve te grupe ulaganja koje su ovde predstavljene. Ipak, čovjek koji ulaže u dionica može da održava kontrolu nad poslovanjem samo ako je direktno vlasnik. Ako je na udaljenosti i nije osnivač firme ili direktor onda ne može da održava niti kontrolu nad poslovanjem.

Po mome mišljenju je ulaganje bolje onda kad se ima direktna kontrola nad poslovanjem nego kad je ulaganje pasivno i gdje se kontrola prepušta drugim ljudima.

U svakom slučaju investitori bi uvijek trebali da zadrže barem jedan dio kontrole nad svojim ulaganjem inače se takva transakcija može onda smatrati poklonom.

U svakom ulaganju novca je razina kontrole vrlo bitan faktor.

Ulaganje u proizvodnju

Ulaganje u proizvodnju donosi nove proizvode, nove stvari, nove fizičke, stvarno postojeće stvari u ovom fizičkom univerzumu. Primjeri ulaganja u proizvodnju su izgradnja objekata, proizvodnja namještaja, rudarenje svih ruda i minerala, proizvodnja vozila, računara, brodova i slično.

Podrazumijeva se da se takvo ulaganje može sprovoditi i pasivno i direktno svojim rukama.

Najbolje je za čovjeka ako ulaže u svoj vlastiti posao i to tako da pokrene proizvodnju bilo čega što će biti održiva proizvodnja koja će trajati i biti potrebna drugim ljudima kroz duži vremenski period.

Moguće je ulagati u proizvodnju i indirektno putem ulaganja u poslovanja vlastitih prijatelja ili rođaka ili kroz ulaganje u dionice drugih firmi.

Kontrola nad proizvodnjom se otprilike može usporediti sa udaljenosti od te proizvodnje. Što je proizvodnja više udaljena od ulagača to je i kontrola obično manja. Sama udaljenost ne predstavlja problem, ali udaljenost direktno utiče na informacije koje ulagač može da dobije o proizvodnji. Ukoliko su informacije lako dostupne i lako se mogu provjeriti na daljinu onda i ulaganja u proizvodnju na daljinu mogu da budu pod punom kontrolom.

Proizvodnjom se pravi nova imovina, nove vrijednosti i bogatstva.

Proizvodi koji dugo vremena ostaju postojani su moguće najvredniji proizvodi koje neko može da proizvodi.

Tu na primjer spadaju građevine iz svih poznatih i nepoznatih civilizacija zemaljske kugle. Piramide u Egiptu još uvijek ostvaruju velike zarade iz turizma što donosi ekonomski vrlo pozitivne rezultate građanima te zemlje. Naravno da stari Egipćani nisu znali šta će se desiti u budućnosti, ipak možemo reći da su svi faraoni stvarno besmrtni samo zato što ih se sjećamo i saznajemo o njima kroz egipatsku arheologiju, suvenire i cijeli niz industrije koja se raširila radi postojanja egipatskih piramida.

Rimljani koji su izgradili tolike objekte u Rimu, Italiji, ulagali su u sebe, ali su ti objekti i danas vrlo značajni za građane cijele Italije i iz tih objekata se još uvijek ostvaruje zarada. Grčke ruševine u gradu Agrigento u Siciliji još uvijek privlače turiste i naučnike, arheologe i antropologe čime se još uvijek prave zarade koje pripadaju sada nekoj novoj civilizaciji.

Tako i metali i rude. Mnogi metali se mogu lako reciklirati. Takvi metali ostaju postojani kroz civilizacije i generacije. Proizvodnja bilo kakvih metala je proizvodnja stvarnih fizičkih vrijednosti koje drugi ljudi dugo vremena upotrebljavaju.

Tu dolazimo i do upotrebih vrijednosti. Što je neki proizvod više upotrebljiv to je više vrijedan. Ukoliko se upotrebna vrijednost proteže kroz vrijeme na nekoliko generacija takvi proizvodi postaju još vredniji.

Naravno da jedan čovjek na prvi pogled radi kratkoće života nema ništa od toga da čeka na zarade iz slijedećih generacija. To je filozofsko pitanje koje se može odgovoriti na drugom mjestu.

Ipak se može kroz upotrebnu vrijednost i opstanak proizvoda kroz generacije pogledati u to kakve vrste ulaganja se cijene i kakve će se cijeniti kroz dugo vremena u budućnosti.

Napraviti jednu trošnu kuću od blata nije sigurno vrijedno ulaganje. Ali napraviti jednu vilu od većeg i glomaznog kamena sa kvalitetnim krovovima i zidovima koji opstaju više generacija je sigurno dobro ulaganje koje može da koristi i svim budućim pokoljenima i generacijama.

Proizvodnjom se stvara nova imovina i nova bogatstva.

Po mome mišljenju je najbolje ulagati u proizvodnju i to na takav način da se zadržava direktna kontrola i da se tom proizvodnjom proizvode konačni proizvodi za krajnje korisnike i da su takvi proizvodi vrijedni i upotrebljivi i kroz nadolazeće generacije.

Ulaganje u trgovinu

Trgovina je se bavi plasiranjem proizvedenih stvari ili dobara. Trgovac je posrednik između proizvođača i korisnika proizvoda i to onda kada proizvođač nije u stanju sam da dopre do konačnih korisnika. To je često i slučaj.

Rudari mogu da proizvedu sirovo zlato ali obično ne mogu naprave zlatni nakit. Trgovci su ti koji zlato dostavljaju zlatarima i zlatari dalje proizvode zlatni nakit i prodaju konačnim korisnicima. Tako se u tom poslovnom lancu trgovinom postiže i nova proizvodnja.

Trgovina je odlična vrsta ulaganja posebno kad se dobro razradi analiza tržišta kojom se utvrđuje isplativost i izvodljivost.

Trgovina stvarima koje imaju svoju upotrebnu vrijednost kroz nadolazeće generacije stvara često novu proizvodnju i ima održive vrijednosti.

Uzmimo na primjer hrast gdje takvo kvalitetno drvo može da postane još vrednije što je starije. Hrastovi trupci koji se nalaze u nekim starim građevinama mogu da imaju danas mnogo veću vrijednost nego mlađi hrastovi. Od starog hrasta koji se vadi iz mulja ili vode mogu se praviti nove dekorativne ploče, ramovi za ogledala, stolne ploče i drugi proizvodi koji imaju visoku vrijednost i spadaju u luksuz. Jedan kubik hrasta može da postigne cijene i od 1000 dolara ili eura.

Trgovina je pokretač razvoja civilizacije i dobro je ulaganje u svrhe zarade novca. Trgovinom se omogućava i nova proizvodnja.

Ipak se trgovinom ne stvara nova roba niti nova imovina. Tako bih preporučio svakom trgovcu da pokuša pronaći načine da se i sam počne baviti proizvodnjom tom vrste robe kojom trguje.

Ulaganje u usluge

Uslugama se podržavaju druge dvije grupe, podržava se proizvodnja i trgovina. Dalje uslugama se ne proizvodi neka nova stvar ili bogatstvo.

Tako je proizvodnja daleko postojanija nego pružanje usluga. Proizvodnjom plemenitih metala se imovina koristi kroz generacije. Dok se usluge mogu obično pružati samo neko kraće vrijeme na onim lokacijama i u onim tržištima gdje su takve usluge potrebne.

Tako na primjer usluge industrijskog dizajna neće moći pronaći svoje klijente na većini lokacija ove zemaljske kugle, jer je većina država u još nerazvijenom stanju.

Prodaja vrata, prozora, okvira će na skoro svim lokacijama svijeta biti korisna.

Usluge samoprozvanog tehničara za nokte na nogama će proći u Tanzaniji, Ugandi i Keniji, gdje taj tehničar na ulici sređuje nokte kako žena tako i muškaraca, koristeći jednu majstorsku torbicu sa bojicama, turpijicama i slično. Ali takva usluga nikako ne bi prošla u Austriji niti bilo gdje u Europi ili u sjevernoj Americi.

Usluge su tako ograničene raznim faktorima i mogu se pružati samo jedno vrijeme u onim periodima kada su tražene. Ulaganje u usluge je kraćeg vremenskog perioda i ograničeno je raznim poslovnim faktorima.

Uslugama se može podobro zaraditi, ipak je moj savjet da se kroz usluge stvara kapital koji će se onda usmjeriti na proizvodnju dobara.

Usluge koje neko direktno pruža može direktno i kontrolirati i tako direktno ulaganje u usluge velikim dijelom ovisi od ulagača. Ako se indirektno ili pasivno ulaže u usluge, onda je takav biznis znatno riskantniji od ulaganja u proizvodnju ili trgovinu.

Ulaganje u špekulacije

Špekulacije su ulaganja u neke vrijednosti kojima se ne podržava niti proizvodnja niti trgovina niti bilo kakve usluge, već se očekuje neka nekontrolirana buduća promjena tih vrijednosti da bi se eventualno napravila neka zarada.

U proizvodnji, trgovini i uslugama postoji neka vrsta kontrole. Ukoliko se radi o direktnim ulaganjima onda čovjek biznismen ima svoju direktnu kontrolu nad proizvodnjom, trgovinom ili uslugama.

Kod špekulacija je to znatno drugačije. Biznismen može kupiti valute, ali nema nikakvu kontrolu nad vrijednostima tih valuta. Tako se može kupiti i zlato, ali bez kontrole cijene zlata biznismen je prepušten svjetskim dešavanjima.

Špekulacije su slične kockanju samo što se emocije kao rezultat kockanja doživljavaju usporeno. Ako neko želi da osjeti emocije kao rezultat špekulacija može u jednom danu da doživi i ugodne i neugodne emocije tako što će uložiti recimo 2000 eura u neku kockarnicu. Većinom će to biti negativne emocije, jer bez kontrole je nemoguće špekulacijom osigurati buduće zarade.

Ukoliko se zlato kupuje ispod tržišne cijene zlata i ukoliko postoji određena kontrola nad procesom kupovine i prodaje tako što se obezbjedi kupac unaprijed i prije kupovine zlata, onda tako nešto spada u trgovinu i takva trgovina ima svoju kontrolu i ne spada u špekulacije.

Ako se zlato kupuje po cijeni zlata i ako ulagač nema nikakvu kontrolu nad tim kada će se moći to zlato prodati za povećanu cijenu i mora da čeka na promjene na svjetskom tržištu onda to spada u kockanje ili špekulaciju i takva ulaganja nikome ne preporučujem.

Ulaganja u špekulacije kao Forex (engl. foreign exchange ili razmjena stranih valuta) ili ulaganje u bilo koje plemenite metale po tržišnim cijenama nikome ne mogu preporučiti.

Čak suprotno, preporučujem čovjeku da ode direktno u neku kockarnicu i da tamo potroši 2000 eura sa namjerom da ostvari neku zaradu jer će to biti mnogo zdravije za čovjeka i može rezultirati da se svijest takvog ulagača podigne na razinu gdje će biti u stanju prepoznavati špekulacije.

Ulaganje u dugotrajne vrijednosti kao što su zlato, nekretnine i slično

Ukoliko se ulaže u dugotrajne vrijednosti onda se ta grupa ulaganja teže može i svrstati u grupe ulaganja sa svrhom zarade.

Zarada bi se trebala ostvarivati nekim zadanim tempom, pod određenom kontrolom i sa određenim očekivanjima.

Dugotrajno ulaganje u zlato i druge plemenite metale, onda u nekretnine, zemljišta i slično, ne daju dobru kontrolu niti zadani tempo ostvarivanja zarade. Teško je odrediti očekivanja iz takvih ulaganja.

Takva se ulaganja mogu dobro koristiti u svrhu zaštite kapitala ili gotovine novca u nekoj valuti ukoliko takva valuta kroz vrijeme snosi neke rizike. Tako na primjer valute dolara i eura su prezadužene i snose rizike od inflacije. Takvi se rizici mogu izbjeći ulaganjima u dugotrajne vrijednosti kao što su zlato ili nekretnine.

Ulaganje u dogovore kao što su kriptovalute

Kriptovalute opet ne spadaju u gore ponuđene grupe ulaganja. Evo da odmah uzmemo Bitcoin i da usporedimo Bitcoin sa opisanim grupama ulaganja:

1. Bitcoin sam po sebi ne stvara ništa, ne postoje stvari koje se ulaganjem u Bitcoin stvaraju u ovom fizičkom svijetu. Bitcoin je digitalan i nalazi se kao struktura magnetnih i drugih elemenata u digitalnim datotekama. Ne može se opipati i ne pokreće sam po sebi neku proizvodnju.

2. Kupovinom Bitcoina se može eventualno trgovati tako što se isti Bitcoin prodaje za veću cijenu dalje. To je naravno moguće. Ukoliko se ne špekulira. Ali takva trgovina ne stvara nikakve stvarne vrijednosti i ne podržava proizvodnju dobara. Uglavnom se ulaganje u Bitcoin odnosi na špekulacije, a ne na stvarnu trgovinu. Ulaganjem u Bitcoin se uglavnom ne ulaže u trgovinu već u neku vrstu špekulacije bez stvarne vrijednosti, to je ulaganje u određene međuljudske dogovore i predstavlja veću razinu od običnih špekulacija.

3. Ulaganjem u Bitcoin se ne ulaže u usluge.

4. Ulaganjem u Bitcoin se direktno stvara nova špekulacija, to je razmijena vrijednosti, ali takvih vrijednosti koje nisu nikad bile priznate u prošlosti i čija vrijednost može lako da padne u skoroj i daljoj budućnosti, a što je i dokazano promjenjivošću vrijednosti Bitcoina u kratkim vremenskim periodima.

5. Bitcoin se ne može koristiti niti za dugotrajna ulaganja upravo radi nagle promjenjivosti vrijednosti.

6. Bitcoin ima svoju upotrebnu vrijednost kao valuta sa kojom se može trgovati, sa kojom se mogu kupiti dobra i usluge širom svijeta. Ipak, ideja Bitcoina je otvorena ideja i nije zaštićena i tako se uvijek nanovo pojavljuju nove valute, a upotrebljivost neke valute može lako da promijeni i vrijednosti Bitcoina. Sama činjenica da se neki program trudi da izrudari neke vrijednosti za Bitcoin ne proizvodi stvarnu vrijednost, već je kompletna vrijednost zasnovana na koncenzusu ljudi koji održavaju Bitcoin.

Bitcoin je tako međuljudski dogovor. Iz same činjenice da jedan čovjek ulagač ne može imati kontrolu nad međunarodnim međuljudskim dogovorima koje nije sam niti smislio niti stvorio proizilazi zaključak da je ulaganje u takve dogovore slično kockanju i drugim vrstama špekulacija.

Ljudi se vole kockati.

Ulaganje u Bitcoin u svrhe zarade na način da se ulaže u neke buduće promjene vrijednosti te valute ne preporučujem.

Isto vrijedi za sve druge kriptovalute.

To onda dalje spadaju i lažne "kriptovalute" kao OneCoin, BigCoin, DagCoin ili slično. Lažne kriptovalute su prevare i MLM šeme koje nemaju niti matematičke niti stvarne i praktične temelje.

Checklista za prepoznavanje ulaganja

Ovo je jednostavan spisak stavki koje trebate provjeriti da prepoznate da li je ulaganje dobro za vas ili nije i koliko ćete kontrole moći ostvarivati u tom ulaganju:

1. Da li se radi o ulaganju u proizvodnju, trgovinu ili usluge?

2. Da li se radi o ulaganjima u špekulacije?

3. Da li se radi o dugotrajnim ulaganjima?

4. Da li se radi o ulaganjima u međuljudske dogovore kao kriptovalute?

I onda za svaki gornji pozitivan odgovor trebate sebi postaviti slijedeća pitanja:

1. Koliko želim zaraditi i u kojem vremenskom periodu kroz takvo ulaganje?

2. Da li želim da imam vlastitu kontrolu i održavam vlastiti biznis?

3. Ili možda želim da ulažem pasivno u biznis?

4. Koliko kontrole mogu da ostvarim u tom ulaganju?

Ako ulažete i pasivno u biznise kroz dionice, partnerstva, ugovore o ulaganjima onda opet trebate gledati koliko kontrole možete ostvariti u takvim ulaganjima.

Ako se investira u zubara ili notara ili advokata, odvjetnika u vlastitom gradu, kod takvog ulaganja ćete imati više kontrole i sigurno više zarade nego da ulažete novac kod banke tako što otvorite štedni račun i čekate na mogućih 4% godišnje. Na štednom računu nemate nikakvu kontrolu i niste ulagač već proizvod banke. Dok ćete kao partner u nekom ozbiljnom i stvarnom biznisu u vlastitom gradu biti uvažen i cijenjen i imaćete kontrolu i uvid u takva poslovanja.

Po mome mišljenju se proizvodnja i trgovina može lakše kontrolirati na duže vremena nego pružanje usluga.

Špekulacije se ne mogu nikako kontrolirati.

Ulaganje u dugotrajne vrijednosti su ulaganja sa svrhom zaštite imovine, a ne sa svrhom zarade. Kontrola je jednostavna kod poznatih vrijednosti kao zlato ili nekretnine i ne mogu se lako porediti sa ostalim vrstama ulaganja.

Ulaganje u kriptovalute opet spadaju u špekulacije još gore vrste, jer se tu ulaže u neke nove međuljudske dogovore nad kojima ne postoji ama baš nikakva kontrola.

Preporuka ulagačima

Ulagačima preporučujem da se po mogućnosti direktno specijaliziraju u neke vrste poslovanja kroz koja mogu direktno ulagati u vlastiti biznis.

Onda kada žele pasivno ulagati iz fotelje i primati novac iz tuđih poslovanja, preporučujem takva ulaganja u kojima mogu imati što veću kontrolu i u kojima se prioritetno nešto proizvodi, u kojima se barem obavlja neka trgovina ili se barem pružaju neke usluge.

Špekulacije i međuljudske dogovore kao kriptovalute ne preporučujem za nikakva ulaganja sa svrhom zarade.

Kontaktirajte nas za ponude ulaganja

Pošaljite svoje pitanje ili komentar. Ispunite potrebne podatke i pošaljite pitanje. Bićete obaviješteni o najboljim ponudama za ulaganje i investiranje u poslovanja sa dobrim šansama za profite.